Još u doba Rimljana raže su bile poznate pod imenom Raja što je ostalo i do danas, a ova porodica riba, rajidae, razlikuje se od ražolikih riba koje smo spomenuli u drugom tekstu po tome što nemaju oštar i otrovan rep. Rijetke su porodice riba koje ne vole živjeti u tropskim morima, raže su jedne od njih jer su na tim područjima dosta rijetke. Poznate su i po tome da imaju jako slabe električne organe te su u tome slične drhtuljama koje dobro uzdrmaju napadače. Raže ne rađaju žive mladunce već ležu jajašca poput morskih mačaka i u tome se također može ustanoviti razlika između sličnih vrsta hrskavičnjača.

Velik broj vrsta raža živi u Jadranu a ako ne ulazimo u mofrološke detalje puno je lakše ih raspoznati po bojama. U početku spomenimo dvije vrste koje su malo drugačijeg izgleda. (Dipturus batis) Volina mrkulja poznata je dubokomorska vrsta upravo zbog toga što je najveća vrsta od svih raža. Može narasti do 50 kg, a ženke narastu do 3 metra dužine. Žive do dubina od 600 metara a mlađe se obično zadržavaju pliće. Smeđkasto sive je boje sa sitnim bijeli pjegicama, a po izgledu voline razlikuju od ostalih raža po tome što imaju prilično istureniju i špicastiju glavu. Druga vrsta voline (Dipturus oxyrinchus) volina klinka tamnih je boja sa većim i vidljivim bijelim pjegicama i crnim točkicama. Crne točke ima i sa donje strane tijela. Ova vrsta ima još klinkašpicastiju glavu te izražajne bodlje na zadnjem dijelu tijela. Naraste do 15 kg što je naravno dosta manje od svoje rodice mrkulje. Zalazi do najvećih Jadranskih dubina koje su zbog slabije istraženosti još uvijek relativno nepoznate što se tiče vrsta riba. Često se mogu naći i kao pratnja nekih velikih plivajućih objekata ili velikih i sporih životinja. Meso svih raža je izrazito ukusno pa tako i volina. Nažalost primijećeno je nestajanje volina zbog sporije reprodukcije i intenzivnog koćarenja te su upisane u listu ugroženih životinja. Jedna jako slična vrsta volinama je volina balavica (Rostroraja alba) iako ne spada u razred volina. Ova je vrsta glatka i sluzava sa slabo vidljivim crnim obrubom kod starijih primjeraka. Boje je modrikaste sa slabo vidljivim bijelim flekama. Rasprostranjenija je u Južnom Jadranu na dubinama do 300 metara. Mlade raže često se nalaze u blizini većih što je vjerojatno zbog sigurnosti jer su raže nakon što se izlegu prepuštene same sebi.



Raže su za mnoge gurmane ukusne sa svojim lagano probavljivim bijelim mesom. Također ukusna je i jetra od koje se proizvodi riblje ulje. Smatra se da je najukusnija vrsta (Raja miraletus) modropjega raža iako je razlog možda i u tome da je dosta češća u ulovima od ostalih vrsta a i ima najmanje hrapavu kožu te ju se za razliku od ostalih vrsta prilikom pripreme ne treba guliti. Ova vrsta raže nastanjuje cijeli pjeskoviti i muljeviti sloj Mediterana do 150 metara dubine. Najčešće se love parangalima u blizini obale i nisu velikih dimenzija, do 60 cm što znači da ne dosegnu ni 1 kg težine. Rep raža je dosta kratak i bodljikav a na kraju se nalaze leđne peraje. Modropjega je smeđo žute boje sa dvije velike svjetloplave pjege okružene žućkastim prstenom koje se nalaze svaka na svom krilu.

Osim modropjege još neke vrste raža imaju pjege na krilima poput crnožige raže (Raja polystigma) čija je fleka okružena sa dva žuta i jednim crnim prstenom te sliči meti. Sivkaste je boje sa crnim pjegicama. Rastom je jedna od manjih vrsta, naraste samo do 50 cm i težine oko 0.5 kg. Žive na dubinama od 100-200 metara. Raža tuponoska (Raja radula) ima izražajne crne pjege sa žutim prstenom. Crna mrlja oko prstena ima sitne žute točkice. Ova vrsta se ne susreće često u ulovu te se pretpostavlja da je rijetka u Jadranu. Po imenu je vidljivo da ju je lako razlikovati po tome što joj je glava podosta tuplja od ostalih raža. Živi na većim dubinama od 100 metara a naraste nešto veća od 1 kg. Crnopjega raža (Raja crnopjegamontagui) još je jedna sa izražajnom pjegom na svakom krilu koje imaju žuti prsten ali kod ove vrste moguće ili nemaju tu pjegu ili ih imaju više komada. Ono što je izražajno kod ove vrste je da joj je cijeli gornji dio tijela ispjegan crnkastim i bjelkastim pjegama po kojima se dosta razlikuje od ostalih vrsta. U srednjem i južnom Jadranu ova vrsta je „prilično brojna“, bar bi trebala biti jer su lovom dugi niz godina naselja raža devastirana zbog sporo rastuće prirode ovih vrsta. Obično žive do 100 metara dubine iako ih ima i dosta dublje u drugim morima, Naraste do 4-5 kg i često se u blizini velikih raža nalaze mlađe i manje.

kamenica(Raja Clavata), kod nas nazvana kamenica je jedna od najčešćih raža koju susrećemo na ribarnicama, u ulovima koća, parangala, pa čak i roneći. Pogotovo ih se lakše uočiti roneći noću u proljeće kada se približe obali radi parenja. Naraste do 10 kg težine iako se kao veliki primjerci redovito smatraju oni preko 1 kg. U nekim stranim literaturama govori se da može biti i preko 15 kg težine no to se vjerojatno ne odnosi na Jadran. Kamenica je brojna na cijelom području istočnog Atlantika pogotovo u sjevernom dijelu u hladnijim morima gdje je jako cijenjena. Morfološka obilježja ove vrste su jako hrapava i sluzava koža sa nekoliko redova bolji koje se javljaju kada dosegnu reproduktivno doba. Također bodlje su izražajnije u ženki koje se kod svih vrsta raža razlikuju od muških primjeraka po završecima tijela gdje imaju tzv. petrigopod odnosno izduženi nastavak tijela. Kamenice mogu biti raznih boja, od žućkastih do pepeljastih i smeđih, najčešće izmrljane raznim točkicama i bojama.


bljedopjega raža karakteristična je mediteranska vrsta no u Jadranu ne toliko česta u ulovima kao druge vrste no ima je po dubljim muljevitim područjima. Naraste do 70tak cm što bi bilo negdje oko 2 kg u težini. Ime je dobila po velikom broju sitnih svijetlo žućkastih pjega koje su obrubljene tamnom bojom i nepravilnih su oblika. Ima klasično romboidno tijelo i sličan način života kao i ostale vrste koje su zbog učestalog koćarenja već prilično prorijeđena kao obitelj riba. Ne samo da im je potrebno dosta vremena da dosegnu spolnu zrelost i ne samo da ne rađaju toliko jajašaca kao ostale vrste riba a uporne koće prelaze preko tih jajašaca dok se inkubiraju na morskom dnu. Iako su dosta slične oblikom i bojama neke se već na prvi pogled mogu prepoznati kao vrsta npr. (Raja undulata) zvana vijopruga raža prepoznatljiva vijoprugaje po tome da joj je po tijelu veliki broj tamnih pruga koje se pružaju nepravilno od središta prema vrhovima krila. Ova vrsta također ima kao i sve raže velik broj sitnih i bljeđih točkica ali i ne toliko klasičan romboidni izgled jer joj je glava lagano isturena. No ova vrsta je dosta rijetka u Jadranu a česta u zapadnim obalama Mediterana i Atlantiku. Spomenimo da naraste do 2 kg i kao svaka druga vrsta danju obično stoje zakopana u mulju a noću lovi sve na što naiđe. Upravo zbog tog zakopavanja valja spomenuti jednu sitnicu koja je specifična za raže a to je (spiraculum) tj. otvor kroz kojeg štrcaju more iz škrga koje se nalaze sa donje i blijede strane tijela. Taj otvor se nalazi odmah iza očiju koje su otkrivene iz mulja. Naravno logično je zašto kroz taj otvor štrcaju more a ne sa donje strane tijela.


Od ostalih vrsta raža koje žive u Jadranu moramo spomenuti smeđu ražu (Raja circularis) koja se obično hvata u znanstvenim ekspedicijama u većim dubinama stoga je javnosti gotovo nepoznata vrsta. Kada bi se negdje ulovila možda bi bila malo neobičnija po tome što je gotovo jednolično smeđe boje te manjim kljunastim vrhom. Nije pretjerano velika vrsta s obzirom da naraste do samo 1 m duljine. No teško je sa sigurnošću znati koja se još vrsta nalazi u dubljim dijelovima pogotovo južnog Jadrana s obzirom da je u Mediteranu zabilježeno još dosta vrsta ove obitelji riba.

Nevolim morske životinje, nisu mi privlačne, mislim ne da ih nevolim nego, nekako nezz...

ja ih MORAM voljeti jer živim uz more

Suppp napisano i ako priznajem da ronim i odjednom vidim ražu kao mi prepliva p opodu pokraj mene,nebi mi bilo najugodnije..

Haha..

Drago mi je da nisam jedina..!